Vlada Crne Gore planira da, kroz mjere fiskalnog prilagođavanja, ostvari uštedu od oko 30 miliona eura, što čini trećinu planiranog budžetskog deficita od 95 miliona eura. Vlada je za narednu godinu preporučila i uvođenje krizog privremenog poreza na zarade od tri odsto koji se odnosi na primanja iznad 400 eura bruto zarade. Limit koji se neće teretiti kriznim porezom jeste 400 eura bruto zarade. Sve iznad toga će se koz poreske mjere oporezovati za nova 3 procentna poena. To će važiti ne samo za primanja u državnim organima, već i za privatne firme. Zaključci Vlade koji su danas zvanično verifikovani, podrazumijevaju i agresivnije suzbijanje zone sive ekonomije i efikasniju naplatu javnih prihoda što će biti prioritet u prvom kvartalu naredne godine. Efekti mjera po ovom osnovu su nešto oko jedne trećine budžetskog deficita koji je planiran na nivou od 95 miliona eura. Dakle nešto oko 30 miliona eura.
Vlada Crne Gore planira da, kroz mjere fiskalnog prilagođavanja, ostvari uštedu od oko 30 miliona eura, što čini trećinu planiranog budžetskog deficita od 95 miliona eura. Vlada je za narednu godinu preporučila i uvođenje krizog privremenog poreza na zarade od tri odsto koji se odnosi na primanja iznad 400 eura bruto zarade, saopštio je ministar finansija Radoje Žugić.
- Limit koji se neće teretiti kriznim porezom jeste 400 eura bruto zarade. Sve iznad toga će se koz poreske mjere oporezovati za nova 3 procentna poena- saopštio je ministar Žugić novinarima, pojašnjavajući da će to važiti ne samo za primanja u državnim organima, već i za privatne firme.
Zaključci Vlade koji su danas zvanično verifikovani, podrazumijevaju i agresivnije suzbijanje zone sive ekonomije i efikasniju naplatu javnih prihoda što će biti prioritet u prvom kvartalu naredne godine. Na pitanje koja je projektovana budžetska ušteda po osnovi predloženih Vladinih mjera, Žugić je naveo:
- Efekti mjera po ovom osnovu su nešto oko jedne trećine budžetskog deficita koji je planiran na nivou od 95 miliona eura. Dakle nešto oko 30 miliona eura.
Vlada će, kako je saopštio Žugić, posebno voditi računa o penzionerima sa najnižim primanjima kojima su predviđene odgovarajuće subvencije za riješavanje stambenih pitanja., „Za sve ostale je predviđeno kroz zakonsku proceduru zamrzavanje penzija za jedan lični bod u narednoj godini"- naveo je Žugić.
Novim paketom mjera štednje koje su pratile ovogodišnji rebalans budžeta koji će važiti u narednoj godini, predviđeno je smanjenje plata poslanicima za sedam odsto. Plate zaposlenima u svim regulatornim agencijama prema zaključcima Vlade moraju se svesti na nivo zarada koje su u državnoj upravi, a višak prihoda koje regulatori ostvare davaće državnom budžetu.
Vlada je zaključila i da je neophodno obezbijediti deprofesionalizaciju članova Odbora direktora za privredna društva i javne ustanove kao i ostale oblike organizovanja u kojima država nije većinski vlasnik. „Uz preporuke da se naknada predsjednicima Upravnog odbora definiše do nivoa prosječne zarade u Crrnoj Gori a nadoknada za člana upravnog odbora do nivoa 50 odsto prosječne zarade. Takođe da se definiše naknada za izvršne direktore do dvije prosječne zarade u republici"- kazao je Žugić.